Distonija

Ukratko o bolesti

Distonija je naziv za grupu stanja koja uključuju nevoljne trzaje, grčenje ili pomicanje mišića. Promjene mogu zahvatiti dio tijela, kao npr. oči, vrat ili ud (žarišna distonija), veći dio tijela kao vrat ili ruke (segmentna distonija), ruku i nogu iste strane tijela (hemidistonija) ili cijelo tijelo (generalizirana distonija). Distonija nije smrtonosna, ali može u velikoj mjeri smanjiti kvalitetu života bolesnika.

Distonija ne pravi razliku – može se javiti u bilo koga, u bilo kojoj životnoj dobi.

Cervikalna distonija ili spazmodički tortikolis

  • grč mišića uzrokuje pokretanje  vrata u stranu, naprijed ili natrag
  • glava se rotira, naginje u stranu, naprijed ili natrag
  • rame može biti podignuto prema nagnutoj glavi
  • može  biti prisutan tremor glave
  • pokreti mogu biti bolni

Blefarospazam

  • nevoljko učestalo treptanje, žmirkanje ili zatvaranje očiju
  • grimasiranje kapaka
  • iritabilnost očiju i očnih kapaka
  • preosjetljivost na svjetlo i vjetar
  • može postojati obiteljska sklonost nevoljkom treptanju

”Piščeva šaka”

  • otežano pisanje
  • grč mišića šake i podlaktice pri pokušaju pisanja
  • prisutna bol

Spastička disfonija ili laringealna distonija

  • otežan naprezajući govor, ponekad uz nedostatak daha
  • šaputav govor
  • ponekad nemoguć govor

Oromandibularna distonija

  • grčevi mišića koji uzrokuju otvaranje i zatvaranje usta
  • izobličen govor
  • smetnje gutanja

Generalizirana distonija

  • obično počinje u djetinjstvu
  • počinje na ruci ili nozi
  • zahvaća trup
  • može dobro reagirati na primjenu levodope (DOPA-responsive dystonia)

Liječnici i istraživači vjeruju da promjene nastaju zbog poremećaja u određenom dijelu mozga koji kao kontrolno središte šalje poruke mišićima i upravlja pokretima. Distonija je poremećaj kretnje koji ne uključuje bilo koju drugu zadaću mozga, stoga u bolesnika intelekt, osobnost, sjećanje, osjećaji, vid, sluh, osjeti i spolne funkcije ostaju očuvani.

Na nesreću, u većini slučajeva pravi uzrok distonije nije za sada poznat. Mali postotak uzrokovan je ozljedama ili je posljedica uzimanja nekih lijekova.

U nekih bolesnika poboljšanje se postiže primjenom lijekova, no, na žalost većina lijekova ne pokazuje zadovoljavajući učinak. S više uspjeha se primjenjuje toksin botulizma koji djeluje tako da sprečava pokrete određenih mišića.

Toksin botulizma injicira liječnik u vrlo malim količinama u zahvaćeni mišić. To oslabljuje mišić i pomaže sprečavanju grčeva. Potpuni učinak liječenja počinje tri do sedam dana po primjeni (kod nekih bolesnika odmah), i traje tri do četiri mjeseca, pa se prema tome podešava program postupka. Većina bolesnika vrlo dobro podnosi  liječenje toksinom botulizma, a u nekolicine bolesnika mogu se javiti bezopasne, blage i prolazne nuspojave  na mjestu injiciranja.

Kirurški postupak provodi se samo u nekih oblika distonije, ali u vrlo rijetkim slučajevima. No u većini slučajeva ovaj postupak nije primjenjiv. Također i svi drugi postupci nažalost nemaju učinka.